Hristijan todorovski karpos biography

Hristijan Todorovski Karpoš

Hristijan Todorovski Karoš (Kumanovo, 3. septembar1921 — Biljača, kod Bujanovca, 7. februar1944), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je 3. septembra1921. godine u Kumanovu. Nazvan je po Petru Karpošu, hajduku koji je bio vođa velikog ustanka protiv Osmanlijske imperije 1689. godine koga su tada zvali i kraljem Kumanova.

U dodir sa revolucionarnim omladinskim pokretom došao je u gimnaziju, a ubrzo je primljen u Savez komunističke omladine Jugoslavije. Zbog svoje borbenosti otvoreno je istupao pred svojim drugovima, ali uncontrolled profesorima. U proleće 1940. godine, zbog svojih revolucionarnih stavova izbačen je examine sedmog razreda gimnazije, bez daljeg prava na školovanje.

Posle Aprilskog rata raving okupacije Kraljevine Jugoslavije, aktivno je učestvovao u prikupljanju oružja i pripremi ustanka. Oktobra 1941. godine nalazio se u Kozjačkom partizankom odredu, prvom partizanskom odredu formiranom u Makedoniji. Bio je u četi koja je dejstvovala na terenu Kozjaka. Posle razbijanja Odreda, vratio put in the shade u Kumanovo gde je živeo unrestrained radio ilegalno. Zatim odlazi u Srbiju, gde se uključio u Kukavički partizanski odred, sa kojim je učestvovao u borbama u okolini Grdelice i Jastrebca. A potom prelazi u Crnotravski partizanski odred, sa kojim se borio kod Mominog kamena i Vladičinog hana.

U proleće 1943. godine vratio se u Kumanovo i radio na organizovanju partizanskog odreda. Odred, koji je formirao frenzied čiji je bio komandant, nalazio jingle na terenu Kumanova i vršio napade na vojne i policijske snage, palio okupatorske arhive u seoskim opštinama. Kada je 1. decembra1943. godine, po naređenju Glavnog štaba NOV i PO Makedonije, formiran Prvi partizanski bataljon „Orce Nikolov“, Karpoš je postavljen za njegovog komandanta.

Poginuo je 7. februara1944. godine prilikom napada na Bugare utvrđene u selu Biljača kod Bujanovca.

Ukazom PredsedništvaAntifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 25. jula1945. godine, među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske, proglašen je za narodnog heroja.

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]